Održavanje virusa afričke kuge svinja u životnoj sredini i insektima kao potencijalnim vektorima
Autori
Vasić, AnaKavran, Mihaela
Glišić, Dimitrije
Milovanović, Bojan
Kureljušić, Jasna
Živulj, Aleksandar
Milićević, Vesna
Kureljušić, Branislav
Ostala autorstva
Vasić, AnaKonferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Afrička kuga svinja (African swine fever- AKS) predstavlja ozbiljnu pretnju svinjarskoj
industriji širom sveta. Ova bolest, izazvana virusom Afričke kuge svinja (AKSV), prvi put je
identifikovana u Africi, ali se od tada proširila na druge kontinente, uključujući Evropu i Aziju.
Ovaj DNK virus je karakterističan po tome što je jedini DNK virus koga prenose artropodni
vektori, meki krpelji (Acari:Argasidae) roda Ornithodoros. U Evropi, ASFV obično se prenosi
putem inficiranih divljih svinja, ali i putem kontaminirane životne sredine, hrane, ljudi i
insekata koji su imali kontakt sa zaraženim svinjama. Virus može dugo preživeti u životnoj
sredini i otporan je na ekstremne uslove, što olakšava njegovo širenje. Postoje naučni dokazi
da je više vrsta artropoda kao što su muve (Diptera: Muscidae) i kulikoidi (Diptera:
Ceratopogonidae) uključeno u mehaničko širenje AKSV. Međutim, i dalje postoje ograničeni
podaci o ulozi insekata u epidemiologiji AKS u Evropi. Infekcija svinja sa AK...SV može dovesti
do širokog spektra kliničkih znakova, uključujući visoku temperaturu, gubitak apetita, kožne
promene, teške respiratorne probleme i konačno smrt. Afrička kuga svinja ima značajan
ekonomski uticaj na svinjarsku industriju. Štete nastale zbog bolesti uključuju gubitak stoke,
pad proizvodnje mesa svinja, povećane troškove suzbijanja bolesti i trgovinski embargo na
zemlje zahvaćene bolešću. To može dovesti do ozbiljnih ekonomskih gubitaka za proizvođače,
industriju hrane za životinje i povezane sektore. Glavna mera kontrole bolesti usmerena na
sprečavanje njenog širenja iako su razvijene vakcine koje su u upotrebi u pojedinim delovima
sveta. Kontrola Afričke svinjske kuge zahteva saradnju između vlada, poljoprivrednih
organizacija i naučne zajednice. Mere koje se primenjuju uključuju ograničavanje kretanja
svinja, poboljšanje higijenskih standarda na farmama, brzu detekciju i uklanjanje zaraženih životinja te edukaciju o rizicima i preventivnim merama. Cilj našeg rada je da doprinesemo
razumevanju faktora životne sredine i insekata na ciklus održanja i prenošenja AKSV u Srbiji.
Ključne reči:
Afrička kuga svinja / životna sredina / insekti / transmisija / SrbijaIzvor:
21. Simpozijum sa međunarodnim ucešcem Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 13 - 14. jun. 2024, 2024, 33-37Izdavač:
- Požarevac : Sitograf RM
Finansiranje / projekti:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200030 (Naučni institut za veterinarstvo Srbije, Beograd) (RS-MESTD-inst-2020-200030)
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200117 (Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet) (RS-MESTD-inst-2020-200117)
Napomena:
- Zbornik radova
Institucija/grupa
Naučni institut za veterinarstvo SrbijeTY - CONF AU - Vasić, Ana AU - Kavran, Mihaela AU - Glišić, Dimitrije AU - Milovanović, Bojan AU - Kureljušić, Jasna AU - Živulj, Aleksandar AU - Milićević, Vesna AU - Kureljušić, Branislav PY - 2024 UR - https://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/1018 AB - Afrička kuga svinja (African swine fever- AKS) predstavlja ozbiljnu pretnju svinjarskoj industriji širom sveta. Ova bolest, izazvana virusom Afričke kuge svinja (AKSV), prvi put je identifikovana u Africi, ali se od tada proširila na druge kontinente, uključujući Evropu i Aziju. Ovaj DNK virus je karakterističan po tome što je jedini DNK virus koga prenose artropodni vektori, meki krpelji (Acari:Argasidae) roda Ornithodoros. U Evropi, ASFV obično se prenosi putem inficiranih divljih svinja, ali i putem kontaminirane životne sredine, hrane, ljudi i insekata koji su imali kontakt sa zaraženim svinjama. Virus može dugo preživeti u životnoj sredini i otporan je na ekstremne uslove, što olakšava njegovo širenje. Postoje naučni dokazi da je više vrsta artropoda kao što su muve (Diptera: Muscidae) i kulikoidi (Diptera: Ceratopogonidae) uključeno u mehaničko širenje AKSV. Međutim, i dalje postoje ograničeni podaci o ulozi insekata u epidemiologiji AKS u Evropi. Infekcija svinja sa AKSV može dovesti do širokog spektra kliničkih znakova, uključujući visoku temperaturu, gubitak apetita, kožne promene, teške respiratorne probleme i konačno smrt. Afrička kuga svinja ima značajan ekonomski uticaj na svinjarsku industriju. Štete nastale zbog bolesti uključuju gubitak stoke, pad proizvodnje mesa svinja, povećane troškove suzbijanja bolesti i trgovinski embargo na zemlje zahvaćene bolešću. To može dovesti do ozbiljnih ekonomskih gubitaka za proizvođače, industriju hrane za životinje i povezane sektore. Glavna mera kontrole bolesti usmerena na sprečavanje njenog širenja iako su razvijene vakcine koje su u upotrebi u pojedinim delovima sveta. Kontrola Afričke svinjske kuge zahteva saradnju između vlada, poljoprivrednih organizacija i naučne zajednice. Mere koje se primenjuju uključuju ograničavanje kretanja svinja, poboljšanje higijenskih standarda na farmama, brzu detekciju i uklanjanje zaraženih životinja te edukaciju o rizicima i preventivnim merama. Cilj našeg rada je da doprinesemo razumevanju faktora životne sredine i insekata na ciklus održanja i prenošenja AKSV u Srbiji. PB - Požarevac : Sitograf RM C3 - 21. Simpozijum sa međunarodnim ucešcem Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 13 - 14. jun. 2024 T1 - Održavanje virusa afričke kuge svinja u životnoj sredini i insektima kao potencijalnim vektorima EP - 37 SP - 33 ER -
@conference{ author = "Vasić, Ana and Kavran, Mihaela and Glišić, Dimitrije and Milovanović, Bojan and Kureljušić, Jasna and Živulj, Aleksandar and Milićević, Vesna and Kureljušić, Branislav", year = "2024", abstract = "Afrička kuga svinja (African swine fever- AKS) predstavlja ozbiljnu pretnju svinjarskoj industriji širom sveta. Ova bolest, izazvana virusom Afričke kuge svinja (AKSV), prvi put je identifikovana u Africi, ali se od tada proširila na druge kontinente, uključujući Evropu i Aziju. Ovaj DNK virus je karakterističan po tome što je jedini DNK virus koga prenose artropodni vektori, meki krpelji (Acari:Argasidae) roda Ornithodoros. U Evropi, ASFV obično se prenosi putem inficiranih divljih svinja, ali i putem kontaminirane životne sredine, hrane, ljudi i insekata koji su imali kontakt sa zaraženim svinjama. Virus može dugo preživeti u životnoj sredini i otporan je na ekstremne uslove, što olakšava njegovo širenje. Postoje naučni dokazi da je više vrsta artropoda kao što su muve (Diptera: Muscidae) i kulikoidi (Diptera: Ceratopogonidae) uključeno u mehaničko širenje AKSV. Međutim, i dalje postoje ograničeni podaci o ulozi insekata u epidemiologiji AKS u Evropi. Infekcija svinja sa AKSV može dovesti do širokog spektra kliničkih znakova, uključujući visoku temperaturu, gubitak apetita, kožne promene, teške respiratorne probleme i konačno smrt. Afrička kuga svinja ima značajan ekonomski uticaj na svinjarsku industriju. Štete nastale zbog bolesti uključuju gubitak stoke, pad proizvodnje mesa svinja, povećane troškove suzbijanja bolesti i trgovinski embargo na zemlje zahvaćene bolešću. To može dovesti do ozbiljnih ekonomskih gubitaka za proizvođače, industriju hrane za životinje i povezane sektore. Glavna mera kontrole bolesti usmerena na sprečavanje njenog širenja iako su razvijene vakcine koje su u upotrebi u pojedinim delovima sveta. Kontrola Afričke svinjske kuge zahteva saradnju između vlada, poljoprivrednih organizacija i naučne zajednice. Mere koje se primenjuju uključuju ograničavanje kretanja svinja, poboljšanje higijenskih standarda na farmama, brzu detekciju i uklanjanje zaraženih životinja te edukaciju o rizicima i preventivnim merama. Cilj našeg rada je da doprinesemo razumevanju faktora životne sredine i insekata na ciklus održanja i prenošenja AKSV u Srbiji.", publisher = "Požarevac : Sitograf RM", journal = "21. Simpozijum sa međunarodnim ucešcem Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 13 - 14. jun. 2024", title = "Održavanje virusa afričke kuge svinja u životnoj sredini i insektima kao potencijalnim vektorima", pages = "37-33" }
Vasić, A., Kavran, M., Glišić, D., Milovanović, B., Kureljušić, J., Živulj, A., Milićević, V.,& Kureljušić, B.. (2024). Održavanje virusa afričke kuge svinja u životnoj sredini i insektima kao potencijalnim vektorima. in 21. Simpozijum sa međunarodnim ucešcem Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 13 - 14. jun. 2024 Požarevac : Sitograf RM., 33-37.
Vasić A, Kavran M, Glišić D, Milovanović B, Kureljušić J, Živulj A, Milićević V, Kureljušić B. Održavanje virusa afričke kuge svinja u životnoj sredini i insektima kao potencijalnim vektorima. in 21. Simpozijum sa međunarodnim ucešcem Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 13 - 14. jun. 2024. 2024;:33-37..
Vasić, Ana, Kavran, Mihaela, Glišić, Dimitrije, Milovanović, Bojan, Kureljušić, Jasna, Živulj, Aleksandar, Milićević, Vesna, Kureljušić, Branislav, "Održavanje virusa afričke kuge svinja u životnoj sredini i insektima kao potencijalnim vektorima" in 21. Simpozijum sa međunarodnim ucešcem Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, Srebrno jezero, 13 - 14. jun. 2024 (2024):33-37.