Приказ основних података о документу

dc.creatorRadosavljević, Vladimir
dc.creatorGlišić, Dimitrije
dc.creatorMilićević, Vesna
dc.creatorLabus, Tatjana
dc.creatorRadanović, Oliver
dc.creatorZdravković, Nemanja
dc.creatorMarković, Zoran
dc.date.accessioned2024-02-21T12:36:53Z
dc.date.available2024-02-21T12:36:53Z
dc.date.issued2021
dc.identifier.isbn978-86-83115-43-3
dc.identifier.urihttps://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/911
dc.description.abstractAkvakultura je izuzetno dinamična i karakteriše je velika raznolikost, kako u broju gajenih vrsta riba, tako i u karakteristikama proizvodnih sistema. U Srbiji se u akvakulturi gaje pretežno ciprinidne vrste riba, prvenstveno šaran (Cyprinus carpio), dok je od salmonidnih vrsta najviše zastupljena kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Pored šarana, kao dominantne vrste u toplovodnim ribnjacima, u polikulturi se još gaje i amur (Ctenopharingodon idella), sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis), beli tolstolobik (Hypophthalmichtys molitrix), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca) i štuka (Esox lucius). Poslednjih godina, sve više raste interesovanje i za gajenje kečige (Acipenser ruthenus) i sibirske jesetre (Acipenser baerii) u RAS (recirkulatornim) sistemima, tako da je broj RAS sistema, iz godine u godinu sve veći. Pored RAS sistema, kao oblika intenzivne proizvodnje acipenserida, sve češće se i šarani gaje u intenzivnim – pond sistemima. Intenziviranjem proizvodnje u poluintenzivnim sistemima (šarana i pratećih vrsta), kao i u samim intenzivnim sistemima (kalifornijske pastrmke, šarana i acipenserida), stvaraju se preduslovi za lakši prenos bolesti. Ukoliko intenziviranju proizvodnje dodamo i činjenicu, da se promet i razmena ribom, između različitih objekata akvakulture, veoma često obavljaju bez adekvatne suštinske kontrole zdravstvenog stanja, dolazimo do sve izraženijeg problema vezanog za posledice uslovljene bolestima i uginućima riba. Pojava nove bolesti često uzrokuje značajan mortalitet u zapatima riba koji rezultira ekonomskim gubicima u komercijalnoj akvakulturi i istovremeno predstavlja pretnju prijemčivim populacijama riba otvorenih voda. Na globalnom nivou su se pojavile brojne bolesti riba, ali i u regionu kome pripadamo, pa je time i njihovo praćenje dobilo još veći značaj. Srbija ima nacionalno zakonodavstvo kao osnovu za nadzor i kontrolu bolesti riba, kao i listu posebno opasnih bolesti koje su obavezne za prijavljivanje. U poslednjih nekoliko godina, u populacijama riba u Srbiji i susednim zemljama utvrđeno je i prisustvo nekoliko novih bolesti. U radu su predstavljene najznačajnije bolesti riba sa kojima se suočava akvakultura u Srbiji i mogućnosti njihovog suzbijanja.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd : Srpsko veterinarsko društvosr
dc.rightsopenAccesssr
dc.source32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021sr
dc.subjectakvakulturasr
dc.subjectbolesti ribasr
dc.subjectnove bolesti ribasr
dc.subjectzdravlje ribasr
dc.titleSistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbijesr
dc.typeconferenceObjectsr
dc.rights.licenseARRsr
dc.citation.epage233
dc.citation.spage228
dc.description.otherReferat po pozivusr
dc.identifier.fulltexthttp://reponivs.nivs.rs/bitstream/id/2449/Zlatibor_zbornik_32_savetovanje_2021_5.pdf
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу