Приказ основних података о документу
Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije
dc.creator | Radosavljević, Vladimir | |
dc.creator | Glišić, Dimitrije | |
dc.creator | Milićević, Vesna | |
dc.creator | Labus, Tatjana | |
dc.creator | Radanović, Oliver | |
dc.creator | Zdravković, Nemanja | |
dc.creator | Marković, Zoran | |
dc.date.accessioned | 2024-02-21T12:36:53Z | |
dc.date.available | 2024-02-21T12:36:53Z | |
dc.date.issued | 2021 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-83115-43-3 | |
dc.identifier.uri | https://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/911 | |
dc.description.abstract | Akvakultura je izuzetno dinamična i karakteriše je velika raznolikost, kako u broju gajenih vrsta riba, tako i u karakteristikama proizvodnih sistema. U Srbiji se u akvakulturi gaje pretežno ciprinidne vrste riba, prvenstveno šaran (Cyprinus carpio), dok je od salmonidnih vrsta najviše zastupljena kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Pored šarana, kao dominantne vrste u toplovodnim ribnjacima, u polikulturi se još gaje i amur (Ctenopharingodon idella), sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis), beli tolstolobik (Hypophthalmichtys molitrix), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca) i štuka (Esox lucius). Poslednjih godina, sve više raste interesovanje i za gajenje kečige (Acipenser ruthenus) i sibirske jesetre (Acipenser baerii) u RAS (recirkulatornim) sistemima, tako da je broj RAS sistema, iz godine u godinu sve veći. Pored RAS sistema, kao oblika intenzivne proizvodnje acipenserida, sve češće se i šarani gaje u intenzivnim – pond sistemima. Intenziviranjem proizvodnje u poluintenzivnim sistemima (šarana i pratećih vrsta), kao i u samim intenzivnim sistemima (kalifornijske pastrmke, šarana i acipenserida), stvaraju se preduslovi za lakši prenos bolesti. Ukoliko intenziviranju proizvodnje dodamo i činjenicu, da se promet i razmena ribom, između različitih objekata akvakulture, veoma često obavljaju bez adekvatne suštinske kontrole zdravstvenog stanja, dolazimo do sve izraženijeg problema vezanog za posledice uslovljene bolestima i uginućima riba. Pojava nove bolesti često uzrokuje značajan mortalitet u zapatima riba koji rezultira ekonomskim gubicima u komercijalnoj akvakulturi i istovremeno predstavlja pretnju prijemčivim populacijama riba otvorenih voda. Na globalnom nivou su se pojavile brojne bolesti riba, ali i u regionu kome pripadamo, pa je time i njihovo praćenje dobilo još veći značaj. Srbija ima nacionalno zakonodavstvo kao osnovu za nadzor i kontrolu bolesti riba, kao i listu posebno opasnih bolesti koje su obavezne za prijavljivanje. U poslednjih nekoliko godina, u populacijama riba u Srbiji i susednim zemljama utvrđeno je i prisustvo nekoliko novih bolesti. U radu su predstavljene najznačajnije bolesti riba sa kojima se suočava akvakultura u Srbiji i mogućnosti njihovog suzbijanja. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Beograd : Srpsko veterinarsko društvo | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.source | 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 | sr |
dc.subject | akvakultura | sr |
dc.subject | bolesti riba | sr |
dc.subject | nove bolesti riba | sr |
dc.subject | zdravlje riba | sr |
dc.title | Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dc.citation.epage | 233 | |
dc.citation.spage | 228 | |
dc.description.other | Referat po pozivu | sr |
dc.identifier.fulltext | http://reponivs.nivs.rs/bitstream/id/2449/Zlatibor_zbornik_32_savetovanje_2021_5.pdf | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |