Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije
Аутори
Radosavljević, VladimirGlišić, Dimitrije
Milićević, Vesna
Labus, Tatjana
Radanović, Oliver
Zdravković, Nemanja
Marković, Zoran
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Akvakultura je izuzetno dinamična i karakteriše je velika raznolikost, kako u broju
gajenih vrsta riba, tako i u karakteristikama proizvodnih sistema. U Srbiji se u akvakulturi
gaje pretežno ciprinidne vrste riba, prvenstveno šaran (Cyprinus carpio), dok je
od salmonidnih vrsta najviše zastupljena kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss).
Pored šarana, kao dominantne vrste u toplovodnim ribnjacima, u polikulturi se još
gaje i amur (Ctenopharingodon idella), sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis), beli tolstolobik
(Hypophthalmichtys molitrix), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca)
i štuka (Esox lucius). Poslednjih godina, sve više raste interesovanje i za gajenje kečige
(Acipenser ruthenus) i sibirske jesetre (Acipenser baerii) u RAS (recirkulatornim)
sistemima, tako da je broj RAS sistema, iz godine u godinu sve veći. Pored RAS sistema,
kao oblika intenzivne proizvodnje acipenserida, sve češće se i šarani gaje u intenzivnim
– pond sistemima. Intenziviranj...em proizvodnje u poluintenzivnim sistemima (šarana i
pratećih vrsta), kao i u samim intenzivnim sistemima (kalifornijske pastrmke, šarana i
acipenserida), stvaraju se preduslovi za lakši prenos bolesti. Ukoliko intenziviranju proizvodnje
dodamo i činjenicu, da se promet i razmena ribom, između različitih objekata
akvakulture, veoma često obavljaju bez adekvatne suštinske kontrole zdravstvenog
stanja, dolazimo do sve izraženijeg problema vezanog za posledice uslovljene bolestima
i uginućima riba. Pojava nove bolesti često uzrokuje značajan mortalitet u zapatima
riba koji rezultira ekonomskim gubicima u komercijalnoj akvakulturi i istovremeno
predstavlja pretnju prijemčivim populacijama riba otvorenih voda. Na globalnom nivou
su se pojavile brojne bolesti riba, ali i u regionu kome pripadamo, pa je time i njihovo
praćenje dobilo još veći značaj. Srbija ima nacionalno zakonodavstvo kao osnovu
za nadzor i kontrolu bolesti riba, kao i listu posebno opasnih bolesti koje su obavezne
za prijavljivanje. U poslednjih nekoliko godina, u populacijama riba u Srbiji i susednim
zemljama utvrđeno je i prisustvo nekoliko novih bolesti. U radu su predstavljene najznačajnije
bolesti riba sa kojima se suočava akvakultura u Srbiji i mogućnosti njihovog
suzbijanja.
Кључне речи:
akvakultura / bolesti riba / nove bolesti riba / zdravlje ribaИзвор:
32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021, 2021, 228-233Издавач:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Напомена:
- Referat po pozivu
Институција/група
Naučni institut za veterinarstvo SrbijeTY - CONF AU - Radosavljević, Vladimir AU - Glišić, Dimitrije AU - Milićević, Vesna AU - Labus, Tatjana AU - Radanović, Oliver AU - Zdravković, Nemanja AU - Marković, Zoran PY - 2021 UR - https://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/911 AB - Akvakultura je izuzetno dinamična i karakteriše je velika raznolikost, kako u broju gajenih vrsta riba, tako i u karakteristikama proizvodnih sistema. U Srbiji se u akvakulturi gaje pretežno ciprinidne vrste riba, prvenstveno šaran (Cyprinus carpio), dok je od salmonidnih vrsta najviše zastupljena kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Pored šarana, kao dominantne vrste u toplovodnim ribnjacima, u polikulturi se još gaje i amur (Ctenopharingodon idella), sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis), beli tolstolobik (Hypophthalmichtys molitrix), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca) i štuka (Esox lucius). Poslednjih godina, sve više raste interesovanje i za gajenje kečige (Acipenser ruthenus) i sibirske jesetre (Acipenser baerii) u RAS (recirkulatornim) sistemima, tako da je broj RAS sistema, iz godine u godinu sve veći. Pored RAS sistema, kao oblika intenzivne proizvodnje acipenserida, sve češće se i šarani gaje u intenzivnim – pond sistemima. Intenziviranjem proizvodnje u poluintenzivnim sistemima (šarana i pratećih vrsta), kao i u samim intenzivnim sistemima (kalifornijske pastrmke, šarana i acipenserida), stvaraju se preduslovi za lakši prenos bolesti. Ukoliko intenziviranju proizvodnje dodamo i činjenicu, da se promet i razmena ribom, između različitih objekata akvakulture, veoma često obavljaju bez adekvatne suštinske kontrole zdravstvenog stanja, dolazimo do sve izraženijeg problema vezanog za posledice uslovljene bolestima i uginućima riba. Pojava nove bolesti često uzrokuje značajan mortalitet u zapatima riba koji rezultira ekonomskim gubicima u komercijalnoj akvakulturi i istovremeno predstavlja pretnju prijemčivim populacijama riba otvorenih voda. Na globalnom nivou su se pojavile brojne bolesti riba, ali i u regionu kome pripadamo, pa je time i njihovo praćenje dobilo još veći značaj. Srbija ima nacionalno zakonodavstvo kao osnovu za nadzor i kontrolu bolesti riba, kao i listu posebno opasnih bolesti koje su obavezne za prijavljivanje. U poslednjih nekoliko godina, u populacijama riba u Srbiji i susednim zemljama utvrđeno je i prisustvo nekoliko novih bolesti. U radu su predstavljene najznačajnije bolesti riba sa kojima se suočava akvakultura u Srbiji i mogućnosti njihovog suzbijanja. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 T1 - Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije EP - 233 SP - 228 ER -
@conference{ author = "Radosavljević, Vladimir and Glišić, Dimitrije and Milićević, Vesna and Labus, Tatjana and Radanović, Oliver and Zdravković, Nemanja and Marković, Zoran", year = "2021", abstract = "Akvakultura je izuzetno dinamična i karakteriše je velika raznolikost, kako u broju gajenih vrsta riba, tako i u karakteristikama proizvodnih sistema. U Srbiji se u akvakulturi gaje pretežno ciprinidne vrste riba, prvenstveno šaran (Cyprinus carpio), dok je od salmonidnih vrsta najviše zastupljena kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Pored šarana, kao dominantne vrste u toplovodnim ribnjacima, u polikulturi se još gaje i amur (Ctenopharingodon idella), sivi tolstolobik (Aristichthys nobilis), beli tolstolobik (Hypophthalmichtys molitrix), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca) i štuka (Esox lucius). Poslednjih godina, sve više raste interesovanje i za gajenje kečige (Acipenser ruthenus) i sibirske jesetre (Acipenser baerii) u RAS (recirkulatornim) sistemima, tako da je broj RAS sistema, iz godine u godinu sve veći. Pored RAS sistema, kao oblika intenzivne proizvodnje acipenserida, sve češće se i šarani gaje u intenzivnim – pond sistemima. Intenziviranjem proizvodnje u poluintenzivnim sistemima (šarana i pratećih vrsta), kao i u samim intenzivnim sistemima (kalifornijske pastrmke, šarana i acipenserida), stvaraju se preduslovi za lakši prenos bolesti. Ukoliko intenziviranju proizvodnje dodamo i činjenicu, da se promet i razmena ribom, između različitih objekata akvakulture, veoma često obavljaju bez adekvatne suštinske kontrole zdravstvenog stanja, dolazimo do sve izraženijeg problema vezanog za posledice uslovljene bolestima i uginućima riba. Pojava nove bolesti često uzrokuje značajan mortalitet u zapatima riba koji rezultira ekonomskim gubicima u komercijalnoj akvakulturi i istovremeno predstavlja pretnju prijemčivim populacijama riba otvorenih voda. Na globalnom nivou su se pojavile brojne bolesti riba, ali i u regionu kome pripadamo, pa je time i njihovo praćenje dobilo još veći značaj. Srbija ima nacionalno zakonodavstvo kao osnovu za nadzor i kontrolu bolesti riba, kao i listu posebno opasnih bolesti koje su obavezne za prijavljivanje. U poslednjih nekoliko godina, u populacijama riba u Srbiji i susednim zemljama utvrđeno je i prisustvo nekoliko novih bolesti. U radu su predstavljene najznačajnije bolesti riba sa kojima se suočava akvakultura u Srbiji i mogućnosti njihovog suzbijanja.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021", title = "Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije", pages = "233-228" }
Radosavljević, V., Glišić, D., Milićević, V., Labus, T., Radanović, O., Zdravković, N.,& Marković, Z.. (2021). Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije. in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 228-233.
Radosavljević V, Glišić D, Milićević V, Labus T, Radanović O, Zdravković N, Marković Z. Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije. in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021. 2021;:228-233..
Radosavljević, Vladimir, Glišić, Dimitrije, Milićević, Vesna, Labus, Tatjana, Radanović, Oliver, Zdravković, Nemanja, Marković, Zoran, "Sistem zdravstvene kontrole riba i najznačajnije bolesti u akvakulturi Srbije" in 32. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 9 – 12. septembar 2021 (2021):228-233.