Program preventivnih i biosigurnosnih mera u kontroli infektivnog bronhitisa u intenzivnoj proizvodnji brojlerskih pilića
2024
Preuzimanje 🢃
Autori
Maletić, JelenaSpalević, Ljiljana
Jezdimirović, Nemanja
Milovanović, Bojan
Kureljušić, Branislav
Tešović, Bojana
Vidanović, Dejan
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Infektivni bronhitis (IB) je akutno, visoko kontagiozno, multisistemsko oboljenje
živine, koje dovodi do značajnih ekonomskih gubitaka u intenzivnoj proizvodnji.
Uzročnik ovog oboljenja je virus, koji je svrstan u porodicu Coronaviridae, rod
Gammacoronavirus, red Nidovirales. U svetu je poznato oko 30 serotipova virusa IB
koji se međusobno razlikuju u virulenciji ili patogenosti za organe respiratornog
sistema, bubrege ili jajovod. Virus je podložan čestim genetskim promenama, što
dovodi do kontinuirane pojave novih sojeva sa povećanom virulencijom, različitim
tropizmom i širenjem uzročnika na novog domaćina. Virus se prenosi respiratornim
sekretima i fecesom zaraženih jedinki. Kontaminirani objekti i oprema mogu pomoći
u prenošenju, šireći virus iz jednog jata u drugo. U ovom istraživanju, ispitivali smo
povezanost pojave IB i biosigurnosnog plana na farmi brojlerskih pilića sa ciljem da
se identifikuju potencijalni, mogući putevi unošenja i širenja virusa. Farma ima
kapac...itet za smeštaj 96000 pilića u turnusu, raspoređenih u četiri objekta. Starost
objekata na farmi je 3 godine. Prema imunoprofilaktičkom programu farme, pilići se
vakcinišu prvog dana života sa dve vrste žive vakcine (klasičan i varijantni soj). U dva
objekta, tokom dva sukcesivna turnusa, uočen je pojačani mortalitet (preko 11%),
dok je serološkim ispitivanjem uzorka krvi utvrđena visoka srednja vrednost titra
antitela usmerenih protiv virusa IB, koja ukazuje da su jedinke bile u kontaktu sa
divljim sojem virusa. Patomorfološkim pregledom leševa pilića drugog turnusa
utvrđene su sledeće promene: kataralno hemoragični traheitis, hiperemija pluća,
fibrinozni perikarditis i perihepatitis, adhezivni aerosakulitis, splenomegalija i
tačkasta krvarenja po slezini, hepatomegalija, nefromegalija, dilatacija žlezdanog
dela želuca, pododermatitis, hemoragije ileocekalnih tonzila i ascites. Procenom
biosigurnosnih mera na farmi utvrđeni su nedostaci u merama za spoljašnju
biosigurnost (ukrštanje čistih i prljavih puteva, menadžment razređivanja jata,
protokol za zaposlena lica i posetioce, postupci za uklanjanje leševa i stajnjaka), kao i
merama koje se odnose na unutrašnju biosigurnost (imunoprofilaktiči program,
gustina naseljenosti, prisustvo različitih uzrasnih kategorija pilića na istoj lokaciji).
Utvrđeni nedostaci u biosigurnosnom programu, kao i izbor vakcina koji nije
zasnovan na saznanju o najzastupljenijim serotipovima u lokalnom području, doveli
su do izbijanja bolesti usled unošenja divljih sojeva virusa. Glavni pristup kontrole IB
je upotreba živih i inaktivisanih vakcina. Međutim, nijedna vakcina ne može da stvori
potpunu zaštitu ukoliko se ne obezbedi pravilna primena biosigurnosnih mera.
Ključne reči:
infektivni bronhitis / biosigurnost / brojleriIzvor:
35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024, 2024, 45-55Izdavač:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Finansiranje / projekti:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200030 (Naučni institut za veterinarstvo Srbije, Beograd) (RS-MESTD-inst-2020-200030)
Institucija/grupa
Naučni institut za veterinarstvo SrbijeTY - CONF AU - Maletić, Jelena AU - Spalević, Ljiljana AU - Jezdimirović, Nemanja AU - Milovanović, Bojan AU - Kureljušić, Branislav AU - Tešović, Bojana AU - Vidanović, Dejan PY - 2024 UR - https://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/1081 AB - Infektivni bronhitis (IB) je akutno, visoko kontagiozno, multisistemsko oboljenje živine, koje dovodi do značajnih ekonomskih gubitaka u intenzivnoj proizvodnji. Uzročnik ovog oboljenja je virus, koji je svrstan u porodicu Coronaviridae, rod Gammacoronavirus, red Nidovirales. U svetu je poznato oko 30 serotipova virusa IB koji se međusobno razlikuju u virulenciji ili patogenosti za organe respiratornog sistema, bubrege ili jajovod. Virus je podložan čestim genetskim promenama, što dovodi do kontinuirane pojave novih sojeva sa povećanom virulencijom, različitim tropizmom i širenjem uzročnika na novog domaćina. Virus se prenosi respiratornim sekretima i fecesom zaraženih jedinki. Kontaminirani objekti i oprema mogu pomoći u prenošenju, šireći virus iz jednog jata u drugo. U ovom istraživanju, ispitivali smo povezanost pojave IB i biosigurnosnog plana na farmi brojlerskih pilića sa ciljem da se identifikuju potencijalni, mogući putevi unošenja i širenja virusa. Farma ima kapacitet za smeštaj 96000 pilića u turnusu, raspoređenih u četiri objekta. Starost objekata na farmi je 3 godine. Prema imunoprofilaktičkom programu farme, pilići se vakcinišu prvog dana života sa dve vrste žive vakcine (klasičan i varijantni soj). U dva objekta, tokom dva sukcesivna turnusa, uočen je pojačani mortalitet (preko 11%), dok je serološkim ispitivanjem uzorka krvi utvrđena visoka srednja vrednost titra antitela usmerenih protiv virusa IB, koja ukazuje da su jedinke bile u kontaktu sa divljim sojem virusa. Patomorfološkim pregledom leševa pilića drugog turnusa utvrđene su sledeće promene: kataralno hemoragični traheitis, hiperemija pluća, fibrinozni perikarditis i perihepatitis, adhezivni aerosakulitis, splenomegalija i tačkasta krvarenja po slezini, hepatomegalija, nefromegalija, dilatacija žlezdanog dela želuca, pododermatitis, hemoragije ileocekalnih tonzila i ascites. Procenom biosigurnosnih mera na farmi utvrđeni su nedostaci u merama za spoljašnju biosigurnost (ukrštanje čistih i prljavih puteva, menadžment razređivanja jata, protokol za zaposlena lica i posetioce, postupci za uklanjanje leševa i stajnjaka), kao i merama koje se odnose na unutrašnju biosigurnost (imunoprofilaktiči program, gustina naseljenosti, prisustvo različitih uzrasnih kategorija pilića na istoj lokaciji). Utvrđeni nedostaci u biosigurnosnom programu, kao i izbor vakcina koji nije zasnovan na saznanju o najzastupljenijim serotipovima u lokalnom području, doveli su do izbijanja bolesti usled unošenja divljih sojeva virusa. Glavni pristup kontrole IB je upotreba živih i inaktivisanih vakcina. Međutim, nijedna vakcina ne može da stvori potpunu zaštitu ukoliko se ne obezbedi pravilna primena biosigurnosnih mera. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024 T1 - Program preventivnih i biosigurnosnih mera u kontroli infektivnog bronhitisa u intenzivnoj proizvodnji brojlerskih pilića EP - 55 SP - 45 ER -
@conference{ author = "Maletić, Jelena and Spalević, Ljiljana and Jezdimirović, Nemanja and Milovanović, Bojan and Kureljušić, Branislav and Tešović, Bojana and Vidanović, Dejan", year = "2024", abstract = "Infektivni bronhitis (IB) je akutno, visoko kontagiozno, multisistemsko oboljenje živine, koje dovodi do značajnih ekonomskih gubitaka u intenzivnoj proizvodnji. Uzročnik ovog oboljenja je virus, koji je svrstan u porodicu Coronaviridae, rod Gammacoronavirus, red Nidovirales. U svetu je poznato oko 30 serotipova virusa IB koji se međusobno razlikuju u virulenciji ili patogenosti za organe respiratornog sistema, bubrege ili jajovod. Virus je podložan čestim genetskim promenama, što dovodi do kontinuirane pojave novih sojeva sa povećanom virulencijom, različitim tropizmom i širenjem uzročnika na novog domaćina. Virus se prenosi respiratornim sekretima i fecesom zaraženih jedinki. Kontaminirani objekti i oprema mogu pomoći u prenošenju, šireći virus iz jednog jata u drugo. U ovom istraživanju, ispitivali smo povezanost pojave IB i biosigurnosnog plana na farmi brojlerskih pilića sa ciljem da se identifikuju potencijalni, mogući putevi unošenja i širenja virusa. Farma ima kapacitet za smeštaj 96000 pilića u turnusu, raspoređenih u četiri objekta. Starost objekata na farmi je 3 godine. Prema imunoprofilaktičkom programu farme, pilići se vakcinišu prvog dana života sa dve vrste žive vakcine (klasičan i varijantni soj). U dva objekta, tokom dva sukcesivna turnusa, uočen je pojačani mortalitet (preko 11%), dok je serološkim ispitivanjem uzorka krvi utvrđena visoka srednja vrednost titra antitela usmerenih protiv virusa IB, koja ukazuje da su jedinke bile u kontaktu sa divljim sojem virusa. Patomorfološkim pregledom leševa pilića drugog turnusa utvrđene su sledeće promene: kataralno hemoragični traheitis, hiperemija pluća, fibrinozni perikarditis i perihepatitis, adhezivni aerosakulitis, splenomegalija i tačkasta krvarenja po slezini, hepatomegalija, nefromegalija, dilatacija žlezdanog dela želuca, pododermatitis, hemoragije ileocekalnih tonzila i ascites. Procenom biosigurnosnih mera na farmi utvrđeni su nedostaci u merama za spoljašnju biosigurnost (ukrštanje čistih i prljavih puteva, menadžment razređivanja jata, protokol za zaposlena lica i posetioce, postupci za uklanjanje leševa i stajnjaka), kao i merama koje se odnose na unutrašnju biosigurnost (imunoprofilaktiči program, gustina naseljenosti, prisustvo različitih uzrasnih kategorija pilića na istoj lokaciji). Utvrđeni nedostaci u biosigurnosnom programu, kao i izbor vakcina koji nije zasnovan na saznanju o najzastupljenijim serotipovima u lokalnom području, doveli su do izbijanja bolesti usled unošenja divljih sojeva virusa. Glavni pristup kontrole IB je upotreba živih i inaktivisanih vakcina. Međutim, nijedna vakcina ne može da stvori potpunu zaštitu ukoliko se ne obezbedi pravilna primena biosigurnosnih mera.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024", title = "Program preventivnih i biosigurnosnih mera u kontroli infektivnog bronhitisa u intenzivnoj proizvodnji brojlerskih pilića", pages = "55-45" }
Maletić, J., Spalević, L., Jezdimirović, N., Milovanović, B., Kureljušić, B., Tešović, B.,& Vidanović, D.. (2024). Program preventivnih i biosigurnosnih mera u kontroli infektivnog bronhitisa u intenzivnoj proizvodnji brojlerskih pilića. in 35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 45-55.
Maletić J, Spalević L, Jezdimirović N, Milovanović B, Kureljušić B, Tešović B, Vidanović D. Program preventivnih i biosigurnosnih mera u kontroli infektivnog bronhitisa u intenzivnoj proizvodnji brojlerskih pilića. in 35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024. 2024;:45-55..
Maletić, Jelena, Spalević, Ljiljana, Jezdimirović, Nemanja, Milovanović, Bojan, Kureljušić, Branislav, Tešović, Bojana, Vidanović, Dejan, "Program preventivnih i biosigurnosnih mera u kontroli infektivnog bronhitisa u intenzivnoj proizvodnji brojlerskih pilića" in 35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024 (2024):45-55.