Prevencija širenja i suzbijanja afričke kuge svinja kod divljih svinja
Апстракт
Od pojave afričke kuge svinja (AKS) u Gruziji 2007. godine, virus genotipa II proširio se u mnoge države sveta, pre svega Evrope i Azije, dovodeći do ogromnih zdravstvenih problema i ekonomskih gubitaka u svinjarstvu. Divlje svinje imaju važnu ulogu u održavanju virusa AKS u prirodi, a ciklus kruženja virusa kod divljih svinja se može odvijati bez domaćih svinja ili potencijalnih vektora krpelja, sa mogućnošću prelivanja bolesti u populaciju domaćih svinja. Izbor mera prevencije pojave, širenja i suzbijanja AKS kod divljih svinja zavisi od načina unošenja bolesti, preko zaraženih divljih svinja ili indirektno ljudskim aktivnostima, kao i od same faze dinamike infekcije na nivou populacije. Kontrola AKS je komplikovanija i teža u slučaju enzootskog prisustva bolesti. Pojačan pasivni nadzor u lovištima predstavlja meru koju je potrebno sprovesti što je pre moguće. Uklanjanje leševa potencijalno zaraženih divljih svinja u kojima virus može da ostane infektivan mesecima snižava rizik od po...jave i širenja bolesti. Neophodno je sprovoditi plan stalne pretrage i nadzora delova lovišta u kojima se nalaze prirodna staništa divljih svinja radi pronalaženja i uklanjanja leševa. Dodatne mere uključuju redukciju populacije divljih svinja kao i ograničavanje njihovog kretanja podizanjem ograda. Organizovanje intezivnog pojedinačnog i grupnog lova divljih svinja u cilju brzog smanjenje brojnosti obuhvata naročito starosnu kategoriju zrelih ženki. Sistematskim i kontinuiranim odstrelom može se uspostaviti i održavati linija sprečavanja širenja AKS u područjima visokog rizika odnosno u zaštitnim područjima intezivnog lova. Podizanje ograda ili sistema višestrukih ograda može doprineti zaštiti regiona slobodnih od AKS. Neophodno je sprovoditi aktivnosti usmerene na podizanje pozornosti svih zainteresovanih strana, pre svega lovaca i držaoca domaćih svinja. Da bi se smanjio rizik od prodora virusa na poljoprivredna gazdinstva i farme treba doneti i implementirati propise koje propisuju obaveznost uvođenja mera biosigurnosti. Imajući u vidu da afrička kuga svinja predstavlja kontagiozno oboljenje svinja koje je često praćeno i 100% mortalitetom i protiv koga ne postoji efikasna vakcina, ključno je sprovođenje detaljne procene rizika, donošenje i primena odgovarajućih mera prevencije i suzbijanja bolesti, kao i transparentna komunikacija o pojavi i širenju ove bolesti koja može u potpunosti da uništi proizvodnju svinja i da ugrozi prehrambenu sigurnost u Republici Srbiji.
Кључне речи:
Afrička kuga svinja / divlje svinje / pasivan nadzor / redukcija populacije / postavljanje ogradaИзвор:
34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7-10. septembar 2023, 2023, 199-215Издавач:
- Beograd : Srpsko veterinarsko društvo
Напомена:
- Referat po pozivu
Институција/група
Naučni institut za veterinarstvo SrbijeTY - CONF AU - Krnjajić, Dejan AU - Đorđević, Milutin AU - Radalj, Andrea AU - Glišić, Dimitrije AU - Nišavić, Jakov PY - 2023 UR - https://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/800 AB - Od pojave afričke kuge svinja (AKS) u Gruziji 2007. godine, virus genotipa II proširio se u mnoge države sveta, pre svega Evrope i Azije, dovodeći do ogromnih zdravstvenih problema i ekonomskih gubitaka u svinjarstvu. Divlje svinje imaju važnu ulogu u održavanju virusa AKS u prirodi, a ciklus kruženja virusa kod divljih svinja se može odvijati bez domaćih svinja ili potencijalnih vektora krpelja, sa mogućnošću prelivanja bolesti u populaciju domaćih svinja. Izbor mera prevencije pojave, širenja i suzbijanja AKS kod divljih svinja zavisi od načina unošenja bolesti, preko zaraženih divljih svinja ili indirektno ljudskim aktivnostima, kao i od same faze dinamike infekcije na nivou populacije. Kontrola AKS je komplikovanija i teža u slučaju enzootskog prisustva bolesti. Pojačan pasivni nadzor u lovištima predstavlja meru koju je potrebno sprovesti što je pre moguće. Uklanjanje leševa potencijalno zaraženih divljih svinja u kojima virus može da ostane infektivan mesecima snižava rizik od pojave i širenja bolesti. Neophodno je sprovoditi plan stalne pretrage i nadzora delova lovišta u kojima se nalaze prirodna staništa divljih svinja radi pronalaženja i uklanjanja leševa. Dodatne mere uključuju redukciju populacije divljih svinja kao i ograničavanje njihovog kretanja podizanjem ograda. Organizovanje intezivnog pojedinačnog i grupnog lova divljih svinja u cilju brzog smanjenje brojnosti obuhvata naročito starosnu kategoriju zrelih ženki. Sistematskim i kontinuiranim odstrelom može se uspostaviti i održavati linija sprečavanja širenja AKS u područjima visokog rizika odnosno u zaštitnim područjima intezivnog lova. Podizanje ograda ili sistema višestrukih ograda može doprineti zaštiti regiona slobodnih od AKS. Neophodno je sprovoditi aktivnosti usmerene na podizanje pozornosti svih zainteresovanih strana, pre svega lovaca i držaoca domaćih svinja. Da bi se smanjio rizik od prodora virusa na poljoprivredna gazdinstva i farme treba doneti i implementirati propise koje propisuju obaveznost uvođenja mera biosigurnosti. Imajući u vidu da afrička kuga svinja predstavlja kontagiozno oboljenje svinja koje je često praćeno i 100% mortalitetom i protiv koga ne postoji efikasna vakcina, ključno je sprovođenje detaljne procene rizika, donošenje i primena odgovarajućih mera prevencije i suzbijanja bolesti, kao i transparentna komunikacija o pojavi i širenju ove bolesti koja može u potpunosti da uništi proizvodnju svinja i da ugrozi prehrambenu sigurnost u Republici Srbiji. PB - Beograd : Srpsko veterinarsko društvo C3 - 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7-10. septembar 2023 T1 - Prevencija širenja i suzbijanja afričke kuge svinja kod divljih svinja EP - 215 SP - 199 ER -
@conference{ author = "Krnjajić, Dejan and Đorđević, Milutin and Radalj, Andrea and Glišić, Dimitrije and Nišavić, Jakov", year = "2023", abstract = "Od pojave afričke kuge svinja (AKS) u Gruziji 2007. godine, virus genotipa II proširio se u mnoge države sveta, pre svega Evrope i Azije, dovodeći do ogromnih zdravstvenih problema i ekonomskih gubitaka u svinjarstvu. Divlje svinje imaju važnu ulogu u održavanju virusa AKS u prirodi, a ciklus kruženja virusa kod divljih svinja se može odvijati bez domaćih svinja ili potencijalnih vektora krpelja, sa mogućnošću prelivanja bolesti u populaciju domaćih svinja. Izbor mera prevencije pojave, širenja i suzbijanja AKS kod divljih svinja zavisi od načina unošenja bolesti, preko zaraženih divljih svinja ili indirektno ljudskim aktivnostima, kao i od same faze dinamike infekcije na nivou populacije. Kontrola AKS je komplikovanija i teža u slučaju enzootskog prisustva bolesti. Pojačan pasivni nadzor u lovištima predstavlja meru koju je potrebno sprovesti što je pre moguće. Uklanjanje leševa potencijalno zaraženih divljih svinja u kojima virus može da ostane infektivan mesecima snižava rizik od pojave i širenja bolesti. Neophodno je sprovoditi plan stalne pretrage i nadzora delova lovišta u kojima se nalaze prirodna staništa divljih svinja radi pronalaženja i uklanjanja leševa. Dodatne mere uključuju redukciju populacije divljih svinja kao i ograničavanje njihovog kretanja podizanjem ograda. Organizovanje intezivnog pojedinačnog i grupnog lova divljih svinja u cilju brzog smanjenje brojnosti obuhvata naročito starosnu kategoriju zrelih ženki. Sistematskim i kontinuiranim odstrelom može se uspostaviti i održavati linija sprečavanja širenja AKS u područjima visokog rizika odnosno u zaštitnim područjima intezivnog lova. Podizanje ograda ili sistema višestrukih ograda može doprineti zaštiti regiona slobodnih od AKS. Neophodno je sprovoditi aktivnosti usmerene na podizanje pozornosti svih zainteresovanih strana, pre svega lovaca i držaoca domaćih svinja. Da bi se smanjio rizik od prodora virusa na poljoprivredna gazdinstva i farme treba doneti i implementirati propise koje propisuju obaveznost uvođenja mera biosigurnosti. Imajući u vidu da afrička kuga svinja predstavlja kontagiozno oboljenje svinja koje je često praćeno i 100% mortalitetom i protiv koga ne postoji efikasna vakcina, ključno je sprovođenje detaljne procene rizika, donošenje i primena odgovarajućih mera prevencije i suzbijanja bolesti, kao i transparentna komunikacija o pojavi i širenju ove bolesti koja može u potpunosti da uništi proizvodnju svinja i da ugrozi prehrambenu sigurnost u Republici Srbiji.", publisher = "Beograd : Srpsko veterinarsko društvo", journal = "34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7-10. septembar 2023", title = "Prevencija širenja i suzbijanja afričke kuge svinja kod divljih svinja", pages = "215-199" }
Krnjajić, D., Đorđević, M., Radalj, A., Glišić, D.,& Nišavić, J.. (2023). Prevencija širenja i suzbijanja afričke kuge svinja kod divljih svinja. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7-10. septembar 2023 Beograd : Srpsko veterinarsko društvo., 199-215.
Krnjajić D, Đorđević M, Radalj A, Glišić D, Nišavić J. Prevencija širenja i suzbijanja afričke kuge svinja kod divljih svinja. in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7-10. septembar 2023. 2023;:199-215..
Krnjajić, Dejan, Đorđević, Milutin, Radalj, Andrea, Glišić, Dimitrije, Nišavić, Jakov, "Prevencija širenja i suzbijanja afričke kuge svinja kod divljih svinja" in 34. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 7-10. septembar 2023 (2023):199-215.