dc.description.abstract | Maligna kataralna groznica je fatalno virusno oboljenje goveda, ali i drugih papkara.
Bolest prouzrokuju četiri različita virusa iz familije Herpesviridae i roda Macavirus:
Alcelaphine gammaherpesvirus 1 (AlHV–1), Alcelaphine gammaherpesvirus
2 (AlHV–2), Caprine gammaherpesvirus 2 (CpHV 2) i Ovine gammaherpesvirus 2
(OvHV-2). Najistraženije forme bolesti uključuju malignu kataralnu groznicu, koju prouzrokuje
Alcelaphine gammaherpesvirus 1 kod papkara u Africi i životinja u zoološkim
vrtovima i malignu kataralnu groznicu koju prouzrokuje Ovine gammaherpesvirus 2
kod goveda. Slučajevi maligne kataralne groznice su prijavljeni širom sveta. U Evropi
su prijavljeni sporadični slučajevi maligne kataralne groznice kod goveda prouzrokovani
sa OvHV–2. Kod svih oblika maligne kataralne groznice, postoji prirodni pravi
domaćin kod koga ne dolazi do kliničke manifestacije oboljenja i prijemčive vrste, kod
kojih dolazi do ispoljavanja kliničkih znakova. Pravi domaćin za OvHV–2 su ovce koje
izlučuju virus, a do infekcije goveda dolazi putem aerosola usled kohabitacije. Kod goveda,
bolest je najčešće akutnog toka sa ispoljenim kliničkim znacima koji obuhvataju:
visoku temperaturu, depresiju, okularni i nazalni mukopurulentni eksudat, zamućenje
kornee, limfadenopatiju, dijareju i mogući letalan ishod. Letalitet je kod goveda, sa manifestnim
kliničkim znacima bolesti, 70-80 procenata. Maligna kataralna groznica je
posebno značajna u diferencijalnoj dijagnostici nekih naročito opasnih infektivnih bolesti
kao što su virusna dijareja goveda, slinavka i šap i infektivni rinotraheitis goveda.
Iako je bolest potvrđena u Srbiji i u regionu postoji mali broj objavljenih saopštenja o
tome. U ovom radu je opisan slučaj maligne kataralne groznice kod junice koja je preživela
infekciju. Kod junice su opisani klinički znaci koji su obuhvatali: visoku temperaturu,
otok limfnih čvorova, mukopurulentan iscedak iz očiju, inapetenciju, dijareju i erozije
po mukozi usne duplje. Obolela junica se nalazila u kohabitaciji sa 7 ovaca i još jednim
govečetom koga koga nije prijavljena pojava simptoma. Uzorci pune krvi (EDTA),
brisa oka i brisa nosa su uzeti od junice sa opisanim kliničkim simptomima, zatim od govečeta bez kliničkih simptoma i od ovaca sa kojima je obolela jedinka bila u kohabitaciji.
Od obolele jedinke su uzorci uzimani svake sedmice radi utvrđivanja trajanja viremije.
Uzorci su dostavljeni u Naučni institut za veterinarstvo Srbije gde je izvršena dijagnostika
primenom PCR metodologije. Genom uzročnika maligne kataralne groznice
(OvHV-2) je utvrđen iz uzorka EDTA krvi, nazalnih i očnih briseva kod obolele junice,
zatim kod dve od 7 kohabitirajućih ovaca, dok kod drugog prijemčivog govečeta genom
uzročnika nije detektovan. Vrlo interesantan podatak čini dužina trajanja viremije kod
obolele junice, koja je u ovom slučaju iznosila skoro dva meseca. To je bilo potvrđeno
prisustvom genoma virusa maligne kataralne groznice u uzorcima EDTA krvi, brisa
oka i nosa i dva meseca nakon prvih zabeleženih simptoma. Izvor infekcije za obolelu
junicu su predstavljale dve ovce kod kojih je detektovan genom virusa maligne kataralne
groznice, a druga prijemčiva jedinka u zapatu nije obolela uprkos kohabitaciji. Kod
junice koja je preživela infekciju nije zabeležen potpun oporavak. Opisane su hronične
promene koje su obuhvatale zamućenje kornee kao i pojavu ožiljaka po nazalnoj i bukalnoj
mukozi. Na osnovu zapaženih simptoma aplikovana je simptomatska terapija
koju su činili preparati na bazi glukokortikosteroida (deksametazon), antibiotika širokog
spektra delovanja (tetraciklini), zatim preparati na bazi kalcijuma, rastvori glukoze
i fiziološki rastvor. | sr |