Seroloska ispitivanja influence kod razlicitih uzrasnih kategorija svinja uzgajanih na komercijalnim farmama
Аутори
Maksimović Zorić, JelenaVeljović, Ljubiša
Glišić, Dimitrije
Savić, Božidar
Jezdimirović, Nemanja
Milovanović, Bojan
Maletić, Jelena
Spalević, Ljiljana
Kureljušić, Branislav
Остала ауторства
Vasić, AnaКонференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Influenca svinja predstavlja veoma važan zdravstvni i ekonomski problem u
komercijalnom uzgoju svinja. U etiologiji respiratornih oboljenja do kojih dovode dominiraju tri podtipa virusa influence tipa A - H1N1, H1N2 i H3N2, različitih genetskih i antigenskih karakteristika (Detmer, 2017). Iako u neimunom zapatu influenca može ostvariti visok morbiditet (i do 100%), mortalitet je uglavnom nizak (manji od 1%) i zavisi od soja virusa i prisustva drugih infekcija u zapatu (Van Reeth i sar., 2012, Zell i sar., 2013). Kao posledica cirkulacije virusa na
farmi dolazi do direktnih, i mnogo značajnijih, indirektnih gubitaka koji se ogledaju u smanjenju dnevnog prirasta, povećanju utroška hrane za kilogram prirasta, produžetku tova i dr. (Došen i sar., 2008). Na ekonomičnost proizvodnje najznačajnije utiče smanjenje dnevnog prirasta (Calderón Díaz i sar., 2020), a Haden i sar., 2012, su ustanovili da gubici po grlu u slučaju monoinfekcije virusom influence iznose 3,23$. Pored direktnih i indir...ektnih gubitaka u
proizvodnji, cirkulacija virusa influence u populacijama svinja predstavlja i problem od javnog značaja zbog zoonotskog potencijala koji ovi virusi poseduju i mogućih uzrokovanja oboljenja ljudi. Posle pandemije 2009. godine za koju je utvrđeno da je nastala prilagođavanjem i širenjem reasortiranog virusa svinja u humanoj populaciji (Smith i sar., 2009) opisani su mnogobrojni slučajevi oboljenja ljudi nastali prenošenjem virusa sa svinja na ljude (Hennig i sar., 2022). Iako
su to najčešće incidentni slučajevi oboljenja, a tek u nekoliko navrata oboljenje manje grupe ljudi (Hennig i sar., 2022), potencijal za prenos svinjskih virusa u humanu populaciju je evidentan, što upućuje na neophodnost praćenja raširenosti ove infekcije u zapatima svinja primenom kliničke opservacije i laboratorijskih ispitivanja obolelih.
Cirkulaciju virusa i stepen raširenosti infekcije u jednom zapatu svinja u kome se ne primenjuje vakcinacija kao mera kontrole, najlakše i najekonomičnije je utvrditi primenom laboratorijskog ispitivanja prisustva specifičnih antitela protiv virusa influence tipa A. Imunološki odgovor u vidu sinteze antitela je detektabilan već trećeg dana od nastanka infekcije (Lee i sar., 1995), pri čemu pik dostiže obično između 14. i 21. dana (Radojičić i sar., 2011). Nakon primarne infekcije nastali imunitet je dugotrajan i pruža zaštitu od infekcije istim ili drugim antigeno
sličnim sojem (Van Reeth i sar., 2012). Humoralni imunološki odgovor se ogleda u sintezi specifičnih antitela protiv hemaglutinina, neuraminidaze, nukleoproteina i matriks proteina virusa (Wright i sar., 2007), a laboratorijske metode koje se koriste za njihovu detekciju su imunoenzimski testovi (ELISA), virus neutralizacioni test (VNT) i inhibibicija hemaglutinacije (IHA) (Detmer i sar., 2013). Za testiranje velikog broja uzoraka seruma koje za cilj ima utvrđivanje seroprevalencije u jednom zapatu najpogodnije je koristiti ELISA test, dok se titar
antitela kod pojedinačnih životinja kao i podtip cirkulišućih virusa utvrđuju primenom VNT ili IHA. S' obzirom na činjenicu da je cirkulacija virusa influence tipa A potvrđena na većini velikih komercijalnih farmi u Srbiji (Maksimović Zorić i sar., 2020), izvršeno je ispitivanje seroprevalencije u različitim uzrasnim kategorijama i serotipizacija cirkulišućih virusa.
Кључне речи:
serological tests / influenza / pigs / commercial farmsИзвор:
20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, 2023, 48-55Издавач:
- Požarevac : Sitograf RM
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200030 (Научни институт за ветеринарство Србије, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200030)
Институција/група
Naučni institut za veterinarstvo SrbijeTY - CONF AU - Maksimović Zorić, Jelena AU - Veljović, Ljubiša AU - Glišić, Dimitrije AU - Savić, Božidar AU - Jezdimirović, Nemanja AU - Milovanović, Bojan AU - Maletić, Jelena AU - Spalević, Ljiljana AU - Kureljušić, Branislav PY - 2023 UR - https://reponivs.nivs.rs/handle/123456789/505 AB - Influenca svinja predstavlja veoma važan zdravstvni i ekonomski problem u komercijalnom uzgoju svinja. U etiologiji respiratornih oboljenja do kojih dovode dominiraju tri podtipa virusa influence tipa A - H1N1, H1N2 i H3N2, različitih genetskih i antigenskih karakteristika (Detmer, 2017). Iako u neimunom zapatu influenca može ostvariti visok morbiditet (i do 100%), mortalitet je uglavnom nizak (manji od 1%) i zavisi od soja virusa i prisustva drugih infekcija u zapatu (Van Reeth i sar., 2012, Zell i sar., 2013). Kao posledica cirkulacije virusa na farmi dolazi do direktnih, i mnogo značajnijih, indirektnih gubitaka koji se ogledaju u smanjenju dnevnog prirasta, povećanju utroška hrane za kilogram prirasta, produžetku tova i dr. (Došen i sar., 2008). Na ekonomičnost proizvodnje najznačajnije utiče smanjenje dnevnog prirasta (Calderón Díaz i sar., 2020), a Haden i sar., 2012, su ustanovili da gubici po grlu u slučaju monoinfekcije virusom influence iznose 3,23$. Pored direktnih i indirektnih gubitaka u proizvodnji, cirkulacija virusa influence u populacijama svinja predstavlja i problem od javnog značaja zbog zoonotskog potencijala koji ovi virusi poseduju i mogućih uzrokovanja oboljenja ljudi. Posle pandemije 2009. godine za koju je utvrđeno da je nastala prilagođavanjem i širenjem reasortiranog virusa svinja u humanoj populaciji (Smith i sar., 2009) opisani su mnogobrojni slučajevi oboljenja ljudi nastali prenošenjem virusa sa svinja na ljude (Hennig i sar., 2022). Iako su to najčešće incidentni slučajevi oboljenja, a tek u nekoliko navrata oboljenje manje grupe ljudi (Hennig i sar., 2022), potencijal za prenos svinjskih virusa u humanu populaciju je evidentan, što upućuje na neophodnost praćenja raširenosti ove infekcije u zapatima svinja primenom kliničke opservacije i laboratorijskih ispitivanja obolelih. Cirkulaciju virusa i stepen raširenosti infekcije u jednom zapatu svinja u kome se ne primenjuje vakcinacija kao mera kontrole, najlakše i najekonomičnije je utvrditi primenom laboratorijskog ispitivanja prisustva specifičnih antitela protiv virusa influence tipa A. Imunološki odgovor u vidu sinteze antitela je detektabilan već trećeg dana od nastanka infekcije (Lee i sar., 1995), pri čemu pik dostiže obično između 14. i 21. dana (Radojičić i sar., 2011). Nakon primarne infekcije nastali imunitet je dugotrajan i pruža zaštitu od infekcije istim ili drugim antigeno sličnim sojem (Van Reeth i sar., 2012). Humoralni imunološki odgovor se ogleda u sintezi specifičnih antitela protiv hemaglutinina, neuraminidaze, nukleoproteina i matriks proteina virusa (Wright i sar., 2007), a laboratorijske metode koje se koriste za njihovu detekciju su imunoenzimski testovi (ELISA), virus neutralizacioni test (VNT) i inhibibicija hemaglutinacije (IHA) (Detmer i sar., 2013). Za testiranje velikog broja uzoraka seruma koje za cilj ima utvrđivanje seroprevalencije u jednom zapatu najpogodnije je koristiti ELISA test, dok se titar antitela kod pojedinačnih životinja kao i podtip cirkulišućih virusa utvrđuju primenom VNT ili IHA. S' obzirom na činjenicu da je cirkulacija virusa influence tipa A potvrđena na većini velikih komercijalnih farmi u Srbiji (Maksimović Zorić i sar., 2020), izvršeno je ispitivanje seroprevalencije u različitim uzrasnim kategorijama i serotipizacija cirkulišućih virusa. PB - Požarevac : Sitograf RM C3 - 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja T1 - Seroloska ispitivanja influence kod razlicitih uzrasnih kategorija svinja uzgajanih na komercijalnim farmama EP - 55 SP - 48 ER -
@conference{ author = "Maksimović Zorić, Jelena and Veljović, Ljubiša and Glišić, Dimitrije and Savić, Božidar and Jezdimirović, Nemanja and Milovanović, Bojan and Maletić, Jelena and Spalević, Ljiljana and Kureljušić, Branislav", year = "2023", abstract = "Influenca svinja predstavlja veoma važan zdravstvni i ekonomski problem u komercijalnom uzgoju svinja. U etiologiji respiratornih oboljenja do kojih dovode dominiraju tri podtipa virusa influence tipa A - H1N1, H1N2 i H3N2, različitih genetskih i antigenskih karakteristika (Detmer, 2017). Iako u neimunom zapatu influenca može ostvariti visok morbiditet (i do 100%), mortalitet je uglavnom nizak (manji od 1%) i zavisi od soja virusa i prisustva drugih infekcija u zapatu (Van Reeth i sar., 2012, Zell i sar., 2013). Kao posledica cirkulacije virusa na farmi dolazi do direktnih, i mnogo značajnijih, indirektnih gubitaka koji se ogledaju u smanjenju dnevnog prirasta, povećanju utroška hrane za kilogram prirasta, produžetku tova i dr. (Došen i sar., 2008). Na ekonomičnost proizvodnje najznačajnije utiče smanjenje dnevnog prirasta (Calderón Díaz i sar., 2020), a Haden i sar., 2012, su ustanovili da gubici po grlu u slučaju monoinfekcije virusom influence iznose 3,23$. Pored direktnih i indirektnih gubitaka u proizvodnji, cirkulacija virusa influence u populacijama svinja predstavlja i problem od javnog značaja zbog zoonotskog potencijala koji ovi virusi poseduju i mogućih uzrokovanja oboljenja ljudi. Posle pandemije 2009. godine za koju je utvrđeno da je nastala prilagođavanjem i širenjem reasortiranog virusa svinja u humanoj populaciji (Smith i sar., 2009) opisani su mnogobrojni slučajevi oboljenja ljudi nastali prenošenjem virusa sa svinja na ljude (Hennig i sar., 2022). Iako su to najčešće incidentni slučajevi oboljenja, a tek u nekoliko navrata oboljenje manje grupe ljudi (Hennig i sar., 2022), potencijal za prenos svinjskih virusa u humanu populaciju je evidentan, što upućuje na neophodnost praćenja raširenosti ove infekcije u zapatima svinja primenom kliničke opservacije i laboratorijskih ispitivanja obolelih. Cirkulaciju virusa i stepen raširenosti infekcije u jednom zapatu svinja u kome se ne primenjuje vakcinacija kao mera kontrole, najlakše i najekonomičnije je utvrditi primenom laboratorijskog ispitivanja prisustva specifičnih antitela protiv virusa influence tipa A. Imunološki odgovor u vidu sinteze antitela je detektabilan već trećeg dana od nastanka infekcije (Lee i sar., 1995), pri čemu pik dostiže obično između 14. i 21. dana (Radojičić i sar., 2011). Nakon primarne infekcije nastali imunitet je dugotrajan i pruža zaštitu od infekcije istim ili drugim antigeno sličnim sojem (Van Reeth i sar., 2012). Humoralni imunološki odgovor se ogleda u sintezi specifičnih antitela protiv hemaglutinina, neuraminidaze, nukleoproteina i matriks proteina virusa (Wright i sar., 2007), a laboratorijske metode koje se koriste za njihovu detekciju su imunoenzimski testovi (ELISA), virus neutralizacioni test (VNT) i inhibibicija hemaglutinacije (IHA) (Detmer i sar., 2013). Za testiranje velikog broja uzoraka seruma koje za cilj ima utvrđivanje seroprevalencije u jednom zapatu najpogodnije je koristiti ELISA test, dok se titar antitela kod pojedinačnih životinja kao i podtip cirkulišućih virusa utvrđuju primenom VNT ili IHA. S' obzirom na činjenicu da je cirkulacija virusa influence tipa A potvrđena na većini velikih komercijalnih farmi u Srbiji (Maksimović Zorić i sar., 2020), izvršeno je ispitivanje seroprevalencije u različitim uzrasnim kategorijama i serotipizacija cirkulišućih virusa.", publisher = "Požarevac : Sitograf RM", journal = "20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja", title = "Seroloska ispitivanja influence kod razlicitih uzrasnih kategorija svinja uzgajanih na komercijalnim farmama", pages = "55-48" }
Maksimović Zorić, J., Veljović, L., Glišić, D., Savić, B., Jezdimirović, N., Milovanović, B., Maletić, J., Spalević, L.,& Kureljušić, B.. (2023). Seroloska ispitivanja influence kod razlicitih uzrasnih kategorija svinja uzgajanih na komercijalnim farmama. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja Požarevac : Sitograf RM., 48-55.
Maksimović Zorić J, Veljović L, Glišić D, Savić B, Jezdimirović N, Milovanović B, Maletić J, Spalević L, Kureljušić B. Seroloska ispitivanja influence kod razlicitih uzrasnih kategorija svinja uzgajanih na komercijalnim farmama. in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja. 2023;:48-55..
Maksimović Zorić, Jelena, Veljović, Ljubiša, Glišić, Dimitrije, Savić, Božidar, Jezdimirović, Nemanja, Milovanović, Bojan, Maletić, Jelena, Spalević, Ljiljana, Kureljušić, Branislav, "Seroloska ispitivanja influence kod razlicitih uzrasnih kategorija svinja uzgajanih na komercijalnim farmama" in 20. Simpozijum Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja (2023):48-55.